| |
|
|
|
|
 |
 |
NP Paklenica |
|
|
|
| |
NP Paklenica je 1949. proglašen Nacionalnim parkom. Danas je to jedno od najatraktivnijih prirodno-znanstvenih i turističkih područja sjeveroistočnog dijela Mediterana. Bogata i raznolika flora i fauna (mnoge endemične vrste, Bjeloglavi sup), brojni kraški fenomeni (Manita peć), kao i bogata sportska ponuda (freeclimbing, trekking, izleti s piknikom u šumarskoj kući " Lugarnica ", obilazak mlinice i upoznavanje principa njenog rada) privlače sve više posjetitelja.
Na području parka zabilježeno je 70-ak špiljskih objekata, među kojima su najljepše špilja Manita peć i jama Vodarica. Za turistički posjet otvorena je samo špilja Manita peć. Vodonepropusni sedimenti su smješteni ispod dobropropusnih i jako okršenih naslaga karbonatnih stijena, u proširenom dijelu Velike Paklenice, Brezimenjače i u izvorišnim dijelovima Male Paklenice te povremenog toka Orljače. Zbog toga u Nacionalnom parku Paklenica postoji nekoliko stalnih ili povremenih tokova i mnogo stalnih izvora.
Stalni izvori pitke vode, koja se odlikuje izvrsnom kvalitetom su Stražbenica, Kontinovo vrilo, Crno vrilo, Velika Močila i Pećica. Najjači izvor Velike Paklenice je vrelo Ivine vodice, na nadmorskoj visini od oko 1200 m, zatim Kontinovo vrilo na 870 m, Crno vrilo na 780 m i Jukića vrilo na 600 m. Iznad Ramića je izvor Vratrovac, a izvor povremenog vodotoka Brezimenjače je na otprilike 1000 m. Na istoj je visini izvorište Suhe drage.
|
www.paklenica.hr
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
Naslovna / Bibinje / Okruzenje / NP Paklenica
