Stanovmici Bibinja zahvaljujući prirodnim blagodatima oduvijek su se bavili zemljoradnjom i stočarstvom, a kasnije i ribarstvom. Zahvaljujući povoljnoj mediteranskoj klimi, razvedenosti obale i ostalim prirodnim ljepotama započeo je i razvoj turizma.

Razvoj turizma odvijao se u nekoliko faza:

• od 1959. do izgradnje marine Zlatna luka (Marina Dalmacija) 
• od izgradnje marine do početka Domovinskog rata
• nakon Domovinskog rata do danas

Prvi znaci bavljenja turizmom vežu se uz drugu polovicu 20. st., 1950 godine u Bibinje dolaze prvi gosti, izviđači iz Kostajnice, a nešto kasnije i gosti iz Makedonije. Bili su smješteni u šatorima i hranili su se sami.

1958. godine dvije obitelji iz Vinkovaca bile su smještene u kući g. Šime Šindije (inicijator osnivanja turističkog društva u Bibinjama, prvi predsjednik istog). Grupa slovenskih gostiju 1959. godine u suradnji sa Poljoprivrednom zadrugom „ Bratstvo“ postavlja pet drvenih kućica/vikendica sa po tri ležaja, usluge prehrane pružao je g. Šime Šindija.

07. travnja 1959 godine osnovano je Turističko društvo Galeb – Bibinje, a osnivanje društva predstavlja prvi organizirani vid turizma, stanovnici dolaze do spoznaje da se i od turizma mogu dobiti financijska sredstva, a i vlastiti poljoprivredni proizvodi mog se ponuditi gostima. Na Skupštini je izglasan Plan rada za 1959 god. Iste godine daje se oglas u Vijesniku za prihvat gostiju u sobama. 1960 godine u ljetnom periodu iznajmljuje se učionica osnovne škole za rad Turist biroa, Poljoprivredna zadruga Bratstvo naručuje prvu razglednicu Bibinja, a 1962 god. u njihovom skladištu otvoren je prvi restoran koji je mogao primiti 100 ljudi.

Tada nije bilo plaže osim one koja je bila u privatnom vlasništvu – Mikulićeva plaža, 1968 god. otkupljuje se 2 717 m² zemljišta g. Šime Mikulića uz Punta Rožicu i Bibinje dobiva prvu javnu plažu. Mjesna zajednica i Turističko društvo započinju sa uređenjem mjesta i plaža, u svrhu stvaranja uvijeta za daljnji razvoj turizma (sade borove, betoniraju se plaže, prave nadstrešnice za hlad). Turističko društvo zbog nedostatka financijskih sredstava nije bilo u mogućnosti financirati promidžbene aktivnosti pa su pojedini gosti bili oslobođeni plaćanja boravka a zauzvrat su pisali oglase o Bibinjama. Preduvijet većeg broja posjećenosti bila je briga za gosta, naime uprava Turističkog društva i domaćini vodili su brigu o zadovoljstvu svakog gosta. Cijene hrane bile su pristupačne, gosti koji su boravili 10 ili više dana u mjestu imali su posebne popuste. Krajem 60-ih na terenima uz more pojavljuju se prvi kampovi.

U uvali između Bibinja i Sukošana (1978. – 1989) započinje gradnja marine Zlatna luka (Marina Dalmacija). Gradnjom marine započinje druga faza razvoja turizma, broj iznajmljivača soba i apartmana je u porastu, ponekad je u mjestu obitavalo i preko 3.000 gostiju tj. radnika koji su gradili marinu i ostale objekte u Zadru (i u zimskom periodu). Prehrana je bila omogućena u menzi g. Bože Kera koji je ujedno iznajmljivao i sobe. Turističko društvo Galeb 1982. godine izdaje prvi turistički prospekt, 1984/1985 godine uz školu se gradi zgrada za rad turističkog ureda i to sredstvima Mjesne zajednice, Turističkog društva Galeb i O.Š. Bibinje.

Tijekom ratnih godina (1991-1995) razvoj turizma je zaustavljen ali već po samom završetku rata 1996. godine stižu i prvi gosti a broj noćenja se sve više povećava. Stanovnici Bibinja okreću se turizmu, izgradnji apartmana i soba.

Danas je Bibinje životopisno mediteransko mjesto koje se proteže na četiri kilometra jadranske obale sa oko 4000 stanovnika. Smještaj je moguć u više od 1000 registriranih soba i apartmana sa 4000 kreveta, kao i u jednom od 10 dobro opremljenih kampova. Najveća marina na Jadranu nudi 1200 suhih vezova te 500 vezova u moru. Od šetnice Taline do trga Sri sela poredani su restorani, konobe i maleni barovi dok je cijelo ljeto prošarano zbivanjima, večerima foolklora, fešticama i koncertima. Plaže okrenute zadarskim otocima prekrivene glatkim oblutcima uvlače vas u svoju toplinu dok se ne sljubite sa morem – Punta Rožica, Punta, Škaljica, Šulterova vala, Lipauska...

Dobrodošli u Bibinje mjesto u kojem buja život...

                                                                                    Izvor: arhiva TZO Bibinje