Nacionalni park Kornati

Kornati su najrazvedenija otočna skupina na Mediteranu, a sastoje se od oko 150 nenaseljenih otoka, otočića i hridi s površinom od svega sedamdesetak četvornih kilometara. Ovo je jedan od najmodrijih dijelova Jadranskog mora, gdje boja kornatskog mora još više dolazi do izražaja nasuprot bijelo-sivom kamenju otočja. Svojim posebno čistim morem, visokim brojem sunčanih dana te bezbrojnim uvalama, Kornati privlače jedriličare iz cijelog svijeta na put prema Jadranu te predstavljaju pravi izbor za moderan Robinzonski turizam.

                                                                                      Više na www.kornati.hr

Nacionalni park Paklenica

Na površini od 96 km2, uz istočnu obalu Jadranskog mora pa do najviših vrhunaca Velebita, Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m), obilje je mnogobrojnih prirodnih osobitosti i fenomena, radi kojih je čitavo područje proglašeno nacionalnim parkom 1949. godine. S pravom, jer ovo je prostor jedinstvenog i neobičnog dodira mora i planine, bogat šumama bukve i crnog bora, dubokim kanjonima okomito urezanim u glavni greben Velebita, krškim oblicima, jedinstvenim krškim reljefom s brojnim špiljama i jamama. Ulazni, kanjonski dijelovi Male i Velike Paklenice, jedan su od temeljnih fenomena zbog svojih geoloških, hidroloških, krških, florističkih i faunističkih osobitosti.

 Više na www.paklenica.hr

Park prirode Telašćica

Područje Parka prirode Telašćica je područje bogato suprotnostima, tihim i mirnim plažama i položenom obalom s jedne i divljim strmim klifovima s druge strane, područje šuma alepskog bora i hrasta crnike s jedne strane, te ogoljelog kamenjara s druge, područje obrađenih polja prekrivenih vinogradima i maslinicima, ali i područje degradiranih oblika vegetacije koja prekriva suha staništa. Tri temeljna fenomena predstavljaju osnovna obilježja ovog područja: jedinstvena uvala Telašćica kao najsigurnija, najljepša i najveća prirodna luka u Jadranskom moru, u kojoj su 25 malih plaža i 69 km razvedene obale, strmci otoka Dugi otok ili takozvane “stene”, koje se uzdižu do 200 metara nad morem i spuštaju se u dubinu do 90 m, i konačno slano jezero “Mir” s ljekovitim svojstvima.

Više na www.telascica.hr

PP Vransko jezero

Kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode te područje osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti 21.07.1999. g. Vransko jezero sa okolnim područjem proglašeno je Parkom prirode. Granice Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana. Park je velik 57 km2, a najveći dio 30,2 km2 odnosi se na Vransko jezero položeno u pravcu sjeverozapad - jugoistok i pružajući se paralelno s morskom obalom od koje je mjestimično udaljen na manje od kilometra. Po svom položaju i karakteristikama specifično je u Hrvatskoj ali i na širem europskom prostoru.

Više na www.vransko-jezero.hr

NP Plitvička jezera

Kompleks Plitvičkih jezera je proglašen Nacionalnim Parkom 1949. godine. Pregrade između jezera, preko kojih padaju prekrasni slapovi i slapići nastaju na poseban prirodni način i predstavljaju vapnenaste tvorevine, koje su tvrdi, šupljikavi i lomljivi vapnenac a zovemo ih sedra. Iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, kontrasti jesenjih boja, čarobni motivi zime, šume i planinski zrak, šetnja šumskim stazama i drvenim mostićima, udobni hoteli i restorani domaćeg ugođaja privlače veliki broj posjetitelja iz cijeloga svijeta. Svaki posjet novi je i neponovljiv doživljaj prirode, njene snage i ljepote.

Više na www.np-plitvicka-jezera.hr

NP Krka

Nacionalni park Krka, područje osobite prirodne i estetske vrijednosti obuhvaća više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih eko sustava, područje uz rijeku Krku koja izvire tri kilometra sjeveroistočno od Knina, teče kroz dubok i živopisan kanjon, dug 75 km i tvori bučne slapove - Krčić, Risnjak, Miljacku, Roški slap (26) i znameniti Skradinski buk (Slapovi Krke 46m), koji je najveća sedrena barijera u Europi. Svojim donjim tokom rijeka Krka protječe kroz Prukljansko jezero, te utječe u 9 km dugačak Šibenski zaljev. U NP Krka posebno se ističu dva kulturno povijesna spomenika: Franjevački samostan na otoku Visovcu i manastir Krka.

Više na www.np-krka.hr

NP Sjeverni Velebit

Velebit je Hrvatska kultna planina, naš simbol, u čijim je vrhovima boravište dobrog duha u Hrvata. Takvo mjesto u duhovnom reljefu Hrvatske Velebit je zaslužio svojim položajem, izgledom i značenjem u životu njezina stanovništva. Lubitelji planina će se zbog njegove raznolikosti zaljubiti u njega na prvi pogled, a koliko je zanimljiv i bogat svijedoći i to što su na njemu dva Nacionalna parka Paklenica i SJ. Velebit , te Park prirode.

Područje sjevernog Velebita je 1999.g. proglašeno nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru. Velebitske šume bukve i jele dom su značajnim populacijama velikih zvjeri (vuk, medvjed i ris). Splet prirodnih okolnosti stvorio je različita staništa velikom broju hrvatskih i velebitskih endema i relikata flore i faune. Površina parka iznosi 109 km2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki fenomen na kojemu je do sada otkriveno više od 150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. godine.

Više na www.np-sjeverni-velebit.hr